Ferhadija

[blavor]

Vandali ometaju izgradnju

Iznimno ružna poruka za sve džematlije Banje Luke, kaže Mujačić...
15.04.2008. 12:25

Nepoznate osobe u noći s nedjelje na ponedjeljak porušile su ogradu koja se nalazi oko objekta Arnaudija džamije u Banjoj Luci. Predsjednik Medžlisa IZ u Banjoj Luci Kasim Mujičić izjavio je jučer za "Avaz" kako smatra da je ovo nedjelo direktno vezano uz početak obnove ove džamije.

- U nedjelju navečer počeli smo s otkopavanjem temelja džamije, a u ponedjeljak ujutro zatekli smo porušenu ogradu, koja po svom sadašnjem izgledu ne odaje znakove nečijeg slučajnog djela, već jedan rušilački nagon koji je svjesno uperen protiv gradnje. Ovo je iznimno ružna poruka za sve džematlije Banje Luke, koje vrlo emotivno prolaze kroz ovakva događanja - poručio je Mujičić.

Arnaudija je porušena u noći sa 6. na 7. maj 1993. godine, kada je srušena i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija. U junu 2003. čišćenjem terena i obezbjeđenjem gradilišta počela je obnova kompleksa Arnaudije.


Autor: V. S.



Banjaluka: 85 miliona KM za porušene džamije?

Sudskim procesom koji se ovih dana intenzivira pred Osnovnim sudom u Banjaluci, Islamska zajednica BiH tražiće od Republike Srpske odštetu od 85 miliona KM za porušenih 14 banjalučkih džamija.

Piše: Asim Bešlija

Sudskim procesom koji se ovih dana intenzivira pred Osnovnim sudom u Banjaluci, Islamska zajednica BiH tražiće od Republike Srpske odštetu od 85 miliona KM za porušenih 14 banjalučkih džamija. Potvrdio je ovo Esad Hrvačić, pravni zastupnik IZ pred banjalučkim sudom. Sve džamije srušene su tokom 1993.godine, kada na području grada nije bilo borbenih dejstava, i namjera Islamske zajednice je da dokaže krivicu i odgovornost vlast RS za ova rušenja. Prema riječima Hrvačića, sudu je priloženo stotinjak pisanih dokaza a postoji i dosta svjedoka rušenja koji će se pojaviti na suđenju, za koje su održana tek tri ročišta. Materijalna strana presude je bitna ali najbitnija je odgovornost, naglašava on.

'Ono što je bitnije u ovom postupku osim te materijalne štete jeste da se od strane RS i grada Banjaluka prizna građansko-pravna odgovornost za rušenje 14 džamija u toku 93-će godine, kao i kontinuitet uklanjanja porušenih objekata koji su odvezeni na deponije otpada, te da je to organizovano od strane vlasti', naglašava Hrvačić.

Dokazi koje posjeduje Islamska zajednica uključuju i brojne dokumente-molbe putem kojih se mole banjalučke ratne vlasti da zaustave rušenje objekata, među kojima su i dva značajna kulturno-historijska objekta svjetskog ranga – džamije Ferhadija i Arnaudija.

Kontraargumenti odbrane svode se na to da je nakon počinjenog rušenja, vlast RS progonila NN osobe, ali da te osobe ni nakon 15 godina nikad nisu otkrivene.
Islamska zajednica zatražila je i vještačenje kako bi dokazala da su na lokalitetima Ramića i Karanovca deponirani ostaci miniranih džamija, te će i nalazi vještaka biti dokazni materijal.

Tužba protiv RS za rušenje džamija pred Osnovnim sudom u Banjaluci, inače, stoji više od pet godina a da sud nije našao za shodno da od 2000-te do danas pokrene postupak. Nakon što je IZ uložila apelaciju Ustavnom sudu BiH, banjalučkom sudu je naloženo da krajem 2006-te pokrene postupak. Novo ročište i vjerovatno nova procjena štete objekata koji su po mnogo čemu bili neprocjenjivi, održaće se u junu ove godine.

Objavljeno 15.04.2008. u 10:01

(Sarajevo-x.com)

[no_name]

blavore, ti me puno nerviras! postiras tekstove koji izazivaju svadju na forumu.
uporan si u tome.
ne pitaj me sta u ovome ima lose sto si postirao i tsl. ovakvi tekstovi, ovakva politika ne vodi pomirenju i ne vodi boljem zivotu u bih.
razmisli.

[blavor]

Apsolutno me ne zanima šta tebe nervira.Ono na šta ja pazim je to da ne kršim forumska pravila a ne pada mi na kraj pameti da svoje postove prilagođavam nečijim željama.Ono što sam mogao primjetiti kod tebe je to da jako lako ulaziš u konfliktne situacije a to se gotovo po pravilu javlja kao poslijedica tvoje inferiornosti u razmjeni mišljenja.I onda naravno slijede zahtjevi ka adminima da se banuju "mrski neprijatelji".Umjesto da kažeš da je zločin to što je u Banja Luci porušen toliki broj džamija iako u tom gradu nije bilo ama baš nikakvih ratnih dejstava ti pokušavaš po starom oprobanom receptu spamovanjem obesmisliti temu i na taj način dati argument adminima da istu zaključaju.To što tvrdiš da se ćutanjem o zločinima može stići do pomirenja čista je nebuloza.Samo se istinom i osudom onih koji su činili zločine(pa između ostalih i ovaj zločin rušenja vjerskih objekata) može doći do pomirenja.I zamolio bih te da ubuduće ne spamuješ na temama koje ja otvaram!!!!!!

[no_name]

vidi ti pametna iksana.
a, sta mislis da prestanes dolaziti na lopare forum i tako se resimo tvojih nebuloza. idi postiraj to na vrazice, humce ja ti garantujem da tamo nikada necu doci.

[blavor]

BANJALUKA I FERHADIJA KROZ HISTORIJU
Jedna od krucijalnih pitanja sto se namecu kada govorimo o historiji Banje Luke jeste hoce li se i kada doci do potpunijih pisanih izvora koji ce meritorno svjedociti o njenom postojanju i prije nekadasnjeg "turskog carstva"? Dosadsnja istrazivanja su pokazala da je na podrucju danasnje Banje Luke postojala naseobina jos u rimsko roba. Neki od nalaza svjedoce o tome. Kada je 1895. godine gradjen kameni most preko Crkvene (na glavnoj banjaluckoj saobracajnici) pronadjen je zrtvenik (nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu), koji argumentirano dokazuje da je u neposrednoj blizini mjesta gdje je nadjen postojao Jupiterov hram. Na sirem podrucju rjecice Crkvene, do njenog usca u Vrbas, pronadjeni su jos neki uzorci koji pripadaju kulturi starih Rimljana: cigle, novci, nadgrobni spomenici. I u okolici Banje Luke otkriveno je nekoliko ciglana iz rimskog razdoblja, kao naprimjer u Barlovcima i Ramicima. Prema istrazivanjima nekadasnjeg (do prvog svjetskog rata) profesora banjalucke Realke i kasnije kustosa Drzavnog muzeja u Sarajevu Vladislava Skarica, na podrucju danasnje Banje Luke je u rimsko doba postojala stanica Castra, na cesti Salona (Split) - Servitium (Bosanska Gradiska). Castra se, po recenom profesoru, sastojala od tvrdjave i znatnijeg naselja (canabae).
Iako nije bilo nikakvih pisanih tragova o zivljenju na podrucju danasnje Banje Luke i prije Rimljana, ipak postoje predanja da su tu nekad zivjeli Iliri (Mezeji). Zapravo, zivjeli su plemenskim nacinom zivota, a nisu imali urbana naselja.
Banja Luka se, kao srednjovjekovni grad u Jajackoj banovini, spominje prvi put 1494. g. Utvrda na lijevoj obali Vrbasa u danasnjem Gornjem Seheru, sa podgradjem i jednim katolickim samostanom, prkosi Turcima sve do 1527/8 godine.
U sklopu bosanskog sandzaka ovaj grad u drugoj polovini XVI stoljeca dobiva veliki drustveno-politicki i strateski znacaj, narocito od 1553. kada tadasnji bosanski sandzakbeg Sofi Mehmed - pasa prenosi u Banju Luku stolicu bosanskog namjesnika. U novim drustveno-ekonomskim uslovima doslo je do intenzivne izgradnje naselja sa velikim brojem znacajnih javnih objekata, na vrhunskom nivou osmanske kulture i arhitekture. . Iz Sofi Mehmaed-pasine zakladnice se vidi da je ovaj vakif dao podici mnoge objekte u najstarijem banjaluckom naselju - Gornjem Seheru, kao sto su: drveni most preko Vrbasa (izmedju Careve dzamije na lijevoj i Sofi Mehmed-pasine dzamije na desnoj obali Vrbasa), javno kupatilo (hamam), sezdeset devet ducana, han (karavan-saraj), tri mlina itd.
Iznenadni upad austrijskih trupa 1688. g. u Gornji Seher, znacio je istovremeno i kraj njegovog uspjesnog razdoblja. Naime, austrijske trupe, pod vodjstvom Ludviga Bodvenskog, su pri povlacenju zapalile i porusile mnoga zdanja, podignuta za vrijeme Sofi Mehmed-pase.
Medjutim, jedno stoljece prije upada austrijskih trupa u Gornji Seher, zapoceo je razvoj Donjeg Sehera, na domak stare utvrde Kastel. Ferhad-pasa Sokolovic, posljednji bosanski sandzakbeg i prvi beglerbeg bosanski, svojom aktivnoscu na polju izgradnje Banje Luke prevazici ce sve druge namjesnike koji su u tom gradu stolovali i dali svoj pecat razvoju grada, koji ce kao trajna urbana vrijednost stoljecima predstavljati okosnicu daljnjeg razvoja mjesta. Ferhad-pasa, izgradnjom svojih objekata udara temelje novom gradu, tzv. Donjem Seheru, nizvodno od srednjovjekovnog i ranoturskog Gornjeg Sehera, na uscu potoka Crkvine u Vrbas. Za vrijeme sultana Mehmeda III (1595-1603) tophana je, koju je 1587. osnovao Ferhad-pasa, "zamijenjena" novom utvrdom, pa je tako na mjestu starog grada Kastela niknuo u Donjem Seheru Novi grad koje Turci prozvase Kal'ai-dzedid. Preko dvije stotine objekata gradi Ferhad-beg na ovom mjestu. Gotovo da nema standardnog objekta XVI stoljeca, a da ga ovaj vojskovodja i graditelj nije podigao ili bar zacrtao i obezbjedio njegovo podizanje. Iz njegove vakufname (zakladnice) i drugih dokumenata znamo da je u Banjoj Luci podigao svoju velicanstvenu dzamiju Ferhadiju, uz nju za sebe grobnicu (turbe), osnovnu skolu (mekteb), vodoskok (sadrvan) pred dzamijom, javno kupatilo (hamam), vodovod, sahat-kulu, javni nuznik, karavan-saraj (konaciste za karavane), zitnice, most na Vrbasu, most na Crkvini, oko dvije stotine ducana (trgovackih i zanatskih radnji), mlin na Vrbasu sa tri kola, te dvor za bosanskog beglerbega. Kaldrmisanim putem veze Gornji i Donji Seher, te ovaj put sa mostom na Vrbasu. Zakladnicom, koja je napisana i potpisana u januaru 1587. g. osigurava dalje sredstva za izgradnju jedne robne kuce (bezistana), vise skole (dar-ul-hadis, medresa), za prekrivanje karavan-saraja olovom, za udvostrucenje hamama, za zidanje kamenih stupova pod mostom na Vrbasu. Zna se iz kasnijih dokumenata da je njegov bezistan, podignut iz ovih zavjestanja, imao oko stotinu ducana, a njegova medresa je bila najznacajnije vise uciliste medju pet banjaluckih medresa.
Zanimljivo je napomenuti da je ispred dzamije Ferhadije, na uglu glavne ulice i ulice sto vodi prema tvrdjavi Kastel, postojala javna cesma, koja ne potjece iz turskog razdoblja, vec iz vremena austrougarske okupacije.
Usput neka bude spomenuto da je Ferhad-beg vec kao i klisski sandzakbeg aktivan u izgradnji javnih objekata svuda gdje je dopirala njegova vlast: dzamija u tvrdjavi Zemunik kod Zadra, mekteb u tvrdjavi Vrani kod Zadra, hamam u Kostajnici, hanovi i Livnu, Ravnom, Dobrunu, Kratovu, Svinjaru itd.
Ogromna materijalna sredstva koja su mu bila potrebna za izgradnju brojnih javnih i monumentalnih objekata ocito su dobivana ratnim plijenom iz uspjesnih turskih pohoda u drugoj polovini XVI stoljeca. Cetvrti polustih natpisa na portalu izricito kaze da je i sama Ferhadija podignuta "ratnim imetkom".
Dana 22. septembra 1575. g. Ferhad-beg u borbi sa generalom Herbertom von Auerspergom, koga je do nogu potukao, zarobi i njegova sina, grofa Wolfa Engelharda von Auersperga. Narodna legenda, koja je zabiljezena u obliku narodne pjesme u tri varijante, govori da su otkupom dobijenim za mladog grofa sagradjene Ferhad-pasine zaduzbine. Turski historicar Peccevija potvrdjuje legendu i citirani polustih natpisa svojim navodom da je Ferhad-pasa za otkup Auerspergova sina dobio 30.000 dukata i stotinu suznjeva (robova) koje su Austrijanci bili zarobili.
Zadnji polustih natpisa nad ulazom u dzamiju sadrzavao je godinu gradjenja koja se dobije obracunom brojcanih vrijednosti pojedinih slova: to je 987. hidzretska godina, sto odgovara 1579/80. godini nase ere.
Ko je gradio "ovu velebnu bogomolju" (kako rece pjesnik Sipahi) do danas nije utvrdjeno. Na kraju Ferhad-pasine vakufname potpisani su kao svjedoci dvojica graditelja-dundjera: Hadzi Nezir i Deli Spahija. Medjutim, izvjesno je da je ovakva gradjevina mogla nastati jedino kao djelo mimara (graditelja) i muhendisa (inzenjera) najvecih kvaliteta i vrunske naobrazbe koja se u to doba mogla steci. Folklorista Antun Hangi zabiljezio je predaju o majstorbassi Radi-Radovanu i njegovim neimarima. Moze se sa sigurnoscu pretpostaviti da je Ferhad-beg, covjek nasih krajeva, rado povjeravao zadatke domacim ljudima te da je kao kliski sandzakbeg imao i neposrednog uvida u mogucnosti nasih kamenara; zna se stavise da je i upravu svog vakufa povjerio svojim otpustenim robovima, a ko su mogli biti ti robovi nego nasi ljudi sa podrucja austrijske ili venecijanske dominacije. Ipak, po mnogim nasim strucnjacima ovoga vremena, odnosno stilskoj analizi njegove dzamije i turbeta, koju su vrsili suvremeni eksperti, dolazi se do nesumnjivog zakljucka da je organizator i narucilac posla bio dobavljen iz Carigrada, iz Mimar Sinanove Skole, te da se pri tom radilo o nekom od nasposobnijih ucenika, sposobnim da realizira objekt vrhunskih kvaliteta svog vremena.
Ferhadija je u vise navrata ostecivana i popravljana. Iz arhivskih podataka se zna za neki popravak polovinom XVII stoljeca. U nase doba, pocev od 1951. godine pa s prekidima do ranih osamdesetih, vrseni su na objektu opsezni konzervatorsko-restauracijski radovi. Najvece ostecenje u nasem vremenu je dozivjela povodom katastrofalnih zemljotresa od 26. i 27. oktobra 1969. godine, kada joj je bio prepolovljen minaret do sarefe. No, u veoma kratkom roku je bila sanirana.
Kompleks Ferhadija dzamije su cinili i slijedeci objekti: Turbe Ferhad - pasino, zatim turbe njegovih bajraktara te Safikadunino turbe (prema nekim legendama, radi se o unuci Ferhad-bega), te omanje mezarje i u njemu, izmedju ostalih, mezar Ali-pase Rizvanbegovica koji je, pod nedovoljno rasvijetljenim okolnostima ubijen u logoru Omer-pase latasa (Mihajlo-Miso Latas, kako se izvorno zvao) pod Banjalukom 1851. godine te tu prenesen i sahranjen. Grobnicu je tek 1902. godine podigao banjalucanin Hadzi Hamidaga Husedzinovic.
Izvan zidova i dvorista dzamije, koje je bilo ogradjeno kameno-zeljeznom orijentalnom ogradom sa orijentalnom kapijom prema glavnoj banjaluckoj ulici (zapadna strana) je bila banjalucka sahat-kula, takodjer zaduzbina Ferhad-pasina i vjerovatno prvi javni sahat u Bosni i Hercegovini. Ferhadija dzamija sa pratecim objektima, sa svojim manjim ili vecim kupolama i vertikalama minareta (42,5 m) i sahat-kule, bili su nijemi svjedoci jednog minulog doba: bili su rezultat kretanja duha i stvaralackih snaga u zbrkanoj mjesavini stotina suprotnosti sto ih je sve zajedno poput poplave preko nasih zemalja valjala bujica historije. Ziveci i umiruci u grcu stoljetnih nesporazuma istoka i zapada, nasi su preci ostavljali tvorevine svoga duha, divno preobrazene u materijalne oblike koji su nam prenosili njihovu viziju zivota.
Medjutim, danas Ferhadije i svih njenih pratecih objekata, ukljucujuci i pripadajuci mezaristan, vise nejma. Ako je svojim 414 -godisnjim postojanjem svjedocila o prohujalim vremenima i ljudima u njima, njeno stratiste od 7. maja 1993. svjedoci o barbarima ovog vremena. U jednom dijelu ove price o Ferhadiji spomenut je kao moguci gratitelj izvjesni majstor Rade-Radovan. Ali, jedan drugi Radovan i sljedbenici njegovog pomracenog uma srusise banjalucku ljepoticu, onako - dusmanski. Nisu ni svi Radovani isti!

Literatura:
1. Ferhadija, izd. "Glas" Banja Luka 1981.
2. Aleksandar Raclic: Banja Luka - razdoblja i stoljeca (II izdanje) , izd. IRO "Veselin Maslesa", Sarajevo, 1979.

[Zole]

Originally Posted by no_name

vidi ti pametna iksana.
a, sta mislis da prestanes dolaziti na lopare forum i tako se resimo tvojih nebuloza. idi postiraj to na vrazice, humce ja ti garantujem da tamo nikada necu doci.

Velis.. "Insana"?


Evo ti jedan prijedlog...

Izmoli kod admina da kompletan forum daju iskljucivo pisati cirilicom... i bar ces 70% olaksati dusu od "dusmana" na lopare.net forumu

[Aspirin]

Ево ја ћу за почетак почети да пишем Ћирилицом.
Што се тиче самог рушења Ферхадије, вјерујте да ми је жао због тога.
Без обзира што је настала захваљујући турском окупатору као у осталом и све џамије од прве до последње ипак је била историјски споменик.

[blavor]

Svaka čast Aspirin.Ono što je za mene iritantno u cijeloj toj priči u vezi Ferhadije i ostalih porušenih džamija u Banja Luci je činjenica da su porušeni vjerski objekti u gradu u kome nije bilo apsolutno nikakvih ratnih dejstava.Radilo se dakle o klasičnoj namjeri da se zatre svaki trag postojanja Bošnjaka na tim prostorima.Druga dimenzija priče je ta da se radilo o kulturno istorijskom spomeniku sa kojim bi se vjerovatno ponosio svaki grad u svijetu.Naravno da ne želim bježati od činjenice da je srušen i određeni broj crkava ali nije mi poznato da je recimo u Sarajevu ili Tuzli srušena i jedna jedina crkva.U Tuzli je čak šta više pracvoslavna crkva bila pod stalnim nadzorom kako se ne bi desio ni najmanji mogući incident.Opština je u nekoliko navrata pomagala uređenje ove crkve i baš je nedavno ponovo izdvojen dio sredstava za tu namjenu.

[blavor]

Zločinci koji su srušili ovu prelijepu džamiju još uvijek nisu odgovarali za to zlodjelo-nadam se da će ih jednog dana ipak stići zaslužena kazna !!!!

[no_name]

Originally Posted by blavor

nije mi poznato da je recimo u Sarajevu srušena i jedna jedina crkva.

nije ti poznato, ne pise na sarajevo x forumu ili humci.
ne secete se kada ste ubili starog svata na carsiji.
pametni insanu.

[blavor]

Možda i ne piše na forumima koje si navela u svom postu ali ne nađoh ni na drugim forumima informaciju da je u Sarajevu ili Tuzli porušena neka crkva!!!!Otvori temu porušene crkve u Sarajevu i Tuzli pa upoznaj ostale učesnike foruma o tome!!!!
Dakle ništa novo sa tvoje strane-riječ o Ferhadiji a ti bi o nečem skroz desetom!!!!

[RadenkoM]

Slusam na dnevniku neki dan kako gradjnja napreduje i nesto se mislim kome ce smetat' prazna dzamija. U Bijeljini je napravise, a jedva da neko ulazi u nju.

[Aspirin]

OD raspada SFRJ do danas, na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske porušeno je i spaljeno 212 srpskih crkava i 111 parohijskih domova, a oštećeno 367 hramova SPC. Najviše crkava, kako je u knjizi "Duhovni genocid SPC" naveo Slobodan Mileusnić, bivši direktor Muzeja SPC, stradalo je na teritoriji Slavonske, Zvorničko-tuzlanske i Zahumsko-hercegovačke eparhije, u proseku od 60 do 100 crkava. Samo od 2001. godine SPC, sveštenstvo i pravoslavna groblja u Federaciji Bosne i Hercegovine 50 puta su se našli na meti vandala. Poslednji napad dogodio se prošle nedelje na groblju Trnovac u Tuzli, kad su 24 krsta izvađena iz postolja i okrenuta naopako, a tri kamena krsta prevrnuta.
- Ovaj vandalski napad pokazuje da ni mrtvi Srbi ovde nemaju mira. Prošle godine Trnovac je tri puta bio napadnut. Crkva u naselju Puračić toliko puta je kamenovana, da radnici ne stižu čestito ni da zamene polupana stakla na prozorima - kaže protojerej Niko Tošić.
U saopštenju koje je nedavno objavila Eparhija zvorničko-tuzlanska stoji da "još ima onih koji su daleko od međusobne ljubavi i suživota zasnovanog na različitostima". Najoštrije osuđujući zlodela, ova eparhija SPC poručuje da "ovako nešto mogu počiniti samo neljudi, a da će se pravoslavni vernici u BiH moliti Bogu da takve urazumi i načini ih ljudima".
Da Srbi na ovim prostorima opravdano strahuju, potvrđuje i sve češća slika policijskog obezbeđenja našeg življa na sahranama. Čak i srpski svešenici iz Tuzlanskog kantona sve redovnije na verske obrede kreću u civilu.
Iako je 2004. godine donet Zakon o slobodi vere i pravnom položaju crkava i verskih zajednica u BiH, do sada je zadovoljavana samo forma tog pravnog akta, jer se čini da su na ovim prostorima SPC i njeni vernici sve manje poželjni. Podsetimo da je prošle godine u oktobru, dve noći zaredom, kamenovana crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici, a tri meseca ranije pretučen episkop bihaćko-petrovački Hrizostom. Prošle jeseni sa sabornog hrama Uspenija presvete Bogorodice u Tuzli skinuti su oluci, a na gradskom groblju oštećena dva spomenika. U Zvorniku je ispred stare crkve svete Petke 13 puta paljen drveni krst, pa Srbi na ovim prostorima sve više sumnjaju da će ovde ikada u potpunosti zaživeti verske slobode i prestati strahovanja.
Pretnji i napada nisu pošteđeni ni Srbi u Dalmaciji, gde je od početka devedesetih do danas, kako navodi Mileusnić, stradalo oko 60 pravoslavnih hramova: 14 crkava je porušeno, a 45 oštećeno. Pre nekoliko dana na deset metara dugom zidu ispred dvorišta pravoslavne Episkopije u Šibeniku ispisane su preteće poruke neonacističke i ustaške sadržine: "Srbe na vrbe", "NDH", "Vukovar" i slova "U" sa kukastim krstom. Ova episkopija napadnuta je i 2005. godine. Pre mesec dana slične pretnje osvanule su i na zgradi Crkvene opštine u Splitu, a Srbi u Dalmaciji svakodnevno su u strahu i pitaju se ima li kraja ovakvim hajkama.

[nere68]

sam rejs.ulema m.ceric na jednom otvaranju dzamije u tuzli 2000 godine ,je
rekao : "ljudi pravite preduzeca pa onda uzimajte priloge za izgradnju dzamija."
dobro neke postojece treba renovirati ili koje su porusene napraviti ali praviti nove na nekim lokacijama gdje nema preduzeca,gdje niko ne radi
to je za diskusiju isl..

[Cetnev]

Originally Posted by Aspirin

OD raspada SFRJ do danas, na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske porušeno je i spaljeno 212 srpskih crkava i 111 parohijskih domova, a oštećeno 367 hramova SPC. Najviše crkava, kako je u knjizi "Duhovni genocid SPC" naveo Slobodan Mileusnić, bivši direktor Muzeja SPC, stradalo je na teritoriji Slavonske, Zvorničko-tuzlanske i Zahumsko-hercegovačke eparhije, u proseku od 60 do 100 crkava. Samo od 2001. godine SPC, sveštenstvo i pravoslavna groblja u Federaciji Bosne i Hercegovine 50 puta su se našli na meti vandala. Poslednji napad dogodio se prošle nedelje na groblju Trnovac u Tuzli, kad su 24 krsta izvađena iz postolja i okrenuta naopako, a tri kamena krsta prevrnuta.
- Ovaj vandalski napad pokazuje da ni mrtvi Srbi ovde nemaju mira. Prošle godine Trnovac je tri puta bio napadnut. Crkva u naselju Puračić toliko puta je kamenovana, da radnici ne stižu čestito ni da zamene polupana stakla na prozorima - kaže protojerej Niko Tošić.
U saopštenju koje je nedavno objavila Eparhija zvorničko-tuzlanska stoji da "još ima onih koji su daleko od međusobne ljubavi i suživota zasnovanog na različitostima". Najoštrije osuđujući zlodela, ova eparhija SPC poručuje da "ovako nešto mogu počiniti samo neljudi, a da će se pravoslavni vernici u BiH moliti Bogu da takve urazumi i načini ih ljudima".
Da Srbi na ovim prostorima opravdano strahuju, potvrđuje i sve češća slika policijskog obezbeđenja našeg življa na sahranama. Čak i srpski svešenici iz Tuzlanskog kantona sve redovnije na verske obrede kreću u civilu.
Iako je 2004. godine donet Zakon o slobodi vere i pravnom položaju crkava i verskih zajednica u BiH, do sada je zadovoljavana samo forma tog pravnog akta, jer se čini da su na ovim prostorima SPC i njeni vernici sve manje poželjni. Podsetimo da je prošle godine u oktobru, dve noći zaredom, kamenovana crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici, a tri meseca ranije pretučen episkop bihaćko-petrovački Hrizostom. Prošle jeseni sa sabornog hrama Uspenija presvete Bogorodice u Tuzli skinuti su oluci, a na gradskom groblju oštećena dva spomenika. U Zvorniku je ispred stare crkve svete Petke 13 puta paljen drveni krst, pa Srbi na ovim prostorima sve više sumnjaju da će ovde ikada u potpunosti zaživeti verske slobode i prestati strahovanja.
Pretnji i napada nisu pošteđeni ni Srbi u Dalmaciji, gde je od početka devedesetih do danas, kako navodi Mileusnić, stradalo oko 60 pravoslavnih hramova: 14 crkava je porušeno, a 45 oštećeno. Pre nekoliko dana na deset metara dugom zidu ispred dvorišta pravoslavne Episkopije u Šibeniku ispisane su preteće poruke neonacističke i ustaške sadržine: "Srbe na vrbe", "NDH", "Vukovar" i slova "U" sa kukastim krstom. Ova episkopija napadnuta je i 2005. godine. Pre mesec dana slične pretnje osvanule su i na zgradi Crkvene opštine u Splitu, a Srbi u Dalmaciji svakodnevno su u strahu i pitaju se ima li kraja ovakvim hajkama.

Do sada su Srbi prezivjeli sva iskusenja i naposlijetku su sacuvali i
svoje ime, i svoj jezik i svoju vjeru pravoslavnu.
I ovo vrijeme je jedno veliko iskusenje.
Prezivjecemo.

[emt]

to se nas ne tice...mi imamo svojih briga i svoj narod!
to se nas ne tice...mi imamo nasu veru i nasu crkvu...
preselite vase sportske dvorane s raketama u vase drzave
i neka vas djavo nosi.


mi ne zelimo i necemo vise s vama!
el jasno bre!

[himmel]

Originally Posted by Aspirin

Што се тиче самог рушења Ферхадије, вјерујте да ми је жао због тога.
Без обзира што је настала захваљујући турском окупатору као у осталом и све џамије од прве до последње ипак је била историјски споменик.

Potpuno podrzavam i ponavljam ovaj post samo me zanima jedna stvar , a nikako da pitam niti jednog islamskog vijernika zbog cega se pravi ogroman broj dzamija jer npr. Celic koji je maleno mjesto sa 3000 stanovnika ( pretpostavljam ) ima cak 5 dzamija .

[Aspirin]

Originally Posted by Norman

Potpuno podrzavam i ponavljam ovaj post samo me zanima jedna stvar , a nikako da pitam niti jednog islamskog vijernika zbog cega se pravi ogroman broj dzamija jer npr. Celic koji je maleno mjesto sa 3000 stanovnika ( pretpostavljam ) ima cak 5 dzamija .

Vjerovatno zato sto je pomoc iz S.Arabije bila namjenjena iskljucivo za izgradnju dzamija. Vele ljudi da im je Arapin otvoreno rekao da im ne treba dati ni hranu ni lijekove jer to progutaju, proseru i zaborave da su dobili, ali kad im izgrade dzmaije....

[himmel]

Ne mislim na period posle rata ,cak prije devedesetih proslog vijeka bilo je nekoliko dzamija u Celicu koji je bio malo mjesto.

[prela.prelicm@telrad.net]

Dali postoje kakvi podatci o crkvi koja je postojala naistom mjestu na kojem ja izgrađena ferhadija?